Utjecaj povlačenja sredstava EU na hrvatska poduzeća

Utjecaj povlačenja sredstava EU na hrvatska poduzeća: suočavanje s gospodarskim posljedicama i izazovima

Hrvatska je članica Europske unije (EU) od 2013. godine i koristi razne oblike financijske pomoći EU-a, uključujući strukturne i kohezijske fondove. Međutim, povlačenje sredstava iz fondova EU zabrinjava hrvatska poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća (MSP), koja su okosnica hrvatskog gospodarstva. U ovom tekstu istražiti ćemo učinke povlačenja sredstava iz EU fondova na hrvatska poduzeća, izazove s kojima se suočavaju te kako se mogu prilagoditi posljedicama povlačenja sredstava iz EU fondova.

Učinci povlačenja sredstava EU na hrvatska poduzeća

EU fondovi odigrali su ključnu ulogu u financiranju različitih projekata i programa u Hrvatskoj, od infrastrukture i inovacija do obrazovanja i socijalne uključenosti. Međutim, nedavni rezovi i smanjenja fondova EU-a utjecali su na mnoga hrvatska poduzeća koja su se oslanjala na financiranje EU-a za svoje poslovanje i rast. Na primjer, mala i srednja poduzeća koja su se prijavila za bespovratna sredstva, zajmove ili jamstva od EU suočila su se s oštrijom konkurencijom i strožim kriterijima, što im je otežalo dobivanje sredstava. Štoviše, neka mala i srednja poduzeća koja su već primila sredstva EU-a doživjela su kašnjenja, smanjenja ili otkazivanja svojih sredstava, što je poremetilo njihove planove i uzrokovalo financijske poteškoće.

Smanjenje fondova EU i njihov utjecaj na hrvatsko gospodarstvo

Smanjenje sredstava EU-a imalo je i šire učinke na hrvatsko gospodarstvo koje se oporavlja od pandemije COVID-19 i drugih strukturnih izazova. Smanjenje EU fondova smanjilo je ukupne investicije i potrošnju u Hrvatskoj, ali i povjerenje investitora i kreditora u gospodarsku stabilnost i potencijal zemlje. Nadalje, rezovi sredstava EU-a naglasili su potrebu da Hrvatska diversificira svoje izvore financiranja, poput privatnih ulaganja, javno-privatnih partnerstava i nacionalnih fondova, kako bi smanjila svoju ovisnost o EU-u i ublažila rizike vanjskih šokova.

Hrvatska poduzeća pogođena povlačenjem sredstava iz fondova EU

Utjecaj povlačenja sredstava iz EU fondova varira među hrvatskim poduzećima, ovisno o njihovoj veličini, sektoru, lokaciji i strategiji. Međutim, većina hrvatskih poduzeća suočila se s nekim uobičajenim izazovima zbog povlačenja sredstava iz EU fondova, kao što su:

Smanjena konkurentnost: Bez dovoljnog financiranja EU-a, hrvatska poduzeća mogla bi se teško natjecati s kolegama iz drugih zemalja EU-a ili zemalja izvan EU-a koje imaju povoljnije uvjete i resurse. To može dovesti do gubitka tržišnog udjela, kupaca i profita.
Niža inovativnost: financiranje EU-a bilo je značajan izvor potpore za hrvatska poduzeća koja su nastojala uvesti inovacije i poboljšati svoje proizvode, usluge ili procese. Smanjenje fondova EU-a može ograničiti opseg i tempo inovacija, što može spriječiti dugoročni rast i održivost poduzeća.
Veći rizici: financiranje EU-a također je osiguralo zaštitu hrvatskim poduzećima koja su se suočila s rizicima, kao što su nestabilnost tržišta, pravni sporovi ili ekološki izazovi. Smanjenje fondova EU-a može izložiti poduzeća većim rizicima i neizvjesnostima, što može utjecati na njihov ugled, odgovornost i otpornost.

Kako povlačenja iz EU fondova štete hrvatskim tvrtkama

Ekonomske posljedice povlačenja sredstava iz EU fondova su značajne jer ne utječu samo na hrvatske tvrtke nego i na hrvatsko društvo i EU u cjelini. Na primjer, smanjenje EU fondova može dovesti do sljedećih negativnih učinaka:

Gubitak radnih mjesta: Ako se hrvatska poduzeća suoče s padom potražnje ili prihoda zbog smanjenja fondova EU-a, možda će morati otpustiti zaposlenike ili smanjiti radno vrijeme ili plaće. To može dovesti do socijalnih nemira, siromaštva i migracija, što može opteretiti hrvatski i EU sustav socijalne skrbi.
Odljev mozgova: ako hrvatska poduzeća ne mogu privući i zadržati talentirane i kvalificirane radnike zbog nedostatka sredstava EU-a za osposobljavanje, obrazovanje ili istraživanje, mogu izgubiti svoju konkurentsku prednost i potencijal za inovacije i rast. To može dovesti do odljeva mozgova, gdje mladi i obrazovani ljudi napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim prilikama u drugim zemljama EU ili zemljama izvan EU, što može oslabiti ljudski kapital i buduće izglede Hrvatske.
Političke napetosti: Ako hrvatska poduzeća ili hrvatska vlada shvate smanjenje EU fondova kao nepravedno ili nerazmjerno, to može stvoriti političke napetosti između Hrvatske i EU, što može utjecati na njihove bilateralne odnose i proces integracije u EU. To također može pokrenuti nacionalističke ili populističke pokrete koji iskorištavaju nezadovoljstvo hrvatskih poduzeća i građana.

Izazovi s kojima se suočavaju hrvatska poduzeća zbog povlačenja sredstava iz fondova EU

Izazovi s kojima se hrvatska poduzeća suočavaju zbog povlačenja sredstava iz EU fondova raznoliki su i složeni jer uključuju različite čimbenike i dionike. Neki od glavnih izazova s kojima se hrvatska poduzeća mogu susresti su:

Financijska ograničenja: Bez dovoljnog financiranja EU-a, hrvatska poduzeća mogu imati problema s financiranjem svojih ulaganja, poslovanja ili otplate duga, što može dovesti do problema s protokom novca, kreditnih rizika i bankrota.
Administrativno opterećenje: da bi se prijavili za financiranje EU i upravljali njime, hrvatska poduzeća moraju se pridržavati složenog i birokratskog skupa pravila i procedura, što može biti dugotrajno, skupo i zbunjujuće. Smanjenje EU fondova ne mora nužno smanjiti administrativno opterećenje jer se preostala sredstva mogu dodijeliti konkurentnijim i zahtjevnijim projektima.
Strateška neizvjesnost: Smanjenje fondova EU-a moglo bi natjerati hrvatska poduzeća da preispitaju svoje strategije i prioritete, jer će se možda morati usredotočiti na smanjenje troškova, diversifikaciju ili tržišne niše kako bi preživjeli. To može stvoriti neizvjesnost i nejasnoće o budućim izgledima hrvatskih poduzeća, što može utjecati na njihovo donošenje odluka i sposobnost privlačenja ulagača ili partnera.

Ekonomske posljedice povlačenja sredstava iz EU fondova na hrvatska poduzeća

Ekonomske posljedice povlačenja sredstava iz EU fondova na hrvatska poduzeća značajne su i višestruke. S jedne strane, smanjenje EU fondova može dovesti do smanjenja ulaganja, zaposlenosti i produktivnosti u Hrvatskoj, što može smanjiti ukupnu proizvodnju i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. S druge strane, smanjenje EU fondova također može potaknuti inovativnost, učinkovitost i poduzetništvo među hrvatskim poduzećima, što može povećati njihovu otpornost i prilagodljivost promjenjivim tržišnim uvjetima.

Hrvatski mali poduzetnici muku muče s povlačenjem sredstava iz EU fondova

Mala i srednja poduzeća (MSP) u Hrvatskoj posebno su osjetljiva na učinke povlačenja fondova EU jer imaju ograničene resurse, sposobnosti i mreže u usporedbi s velikim poduzećima ili multinacionalnim korporacijama. Mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj mogu se suočiti s određenim izazovima zbog povlačenja sredstava EU, kao što su:

Ograničen pristup financiranju: malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj može biti teže osigurati financiranje od banaka ili ulagača zbog percepcije većeg rizika ili manjeg povrata. To može ograničiti njihovu sposobnost ulaganja, širenja ili inovacija, što može spriječiti njihov dugoročni rast i konkurentnost.
Nedostatak kulture inovacija: malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj možda nedostaju kultura i način razmišljanja o inovacijama, budući da mogu inovaciju doživljavati kao luksuz ili teret, a ne kao potrebu ili priliku. Smanjenje fondova EU-a može pojačati ovu percepciju i obeshrabriti mala i srednja poduzeća od ulaganja u istraživanje, razvoj ili dizajn.
Fragmentirano tržište: mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj mogu se suočiti s fragmentiranim i ograničenim domaćim tržištem, što im može otežati povećanje ili izvoz svojih proizvoda ili usluga. Smanjenje fondova EU-a moglo bi pogoršati ovaj izazov smanjenjem poticaja i potpore malim i srednjim poduzećima za sudjelovanje na prekograničnim ili globalnim tržištima.

Smanjenje financiranja EU i njihov učinak na poslovanje Hrvatske

Smanjenje EU fondova ima izravne i neizravne učinke na poslovanje hrvatskog gospodarstva, koji mogu varirati ovisno o sektoru, veličini i lokaciji poslovanja. Neki od glavnih učinaka smanjenja financiranja EU-a na hrvatsko poslovanje su:

Smanjena ulaganja: hrvatska poduzeća će možda morati smanjiti svoja ulaganja u kapitalna dobra, tehnologiju ili ljudske resurse zbog nedostatka financiranja iz EU-a. To može utjecati na kvalitetu, učinkovitost i konkurentnost njihovog poslovanja, kao i njihovu sposobnost prilagodbe promjenjivim tržišnim zahtjevima i trendovima.
Odgođeni projekti: Hrvatska poduzeća koja su se prijavila za ili dobila sredstva od EU-a mogu doživjeti kašnjenja ili otkazivanja svojih projekata zbog smanjenja sredstava iz EU-a. To može poremetiti njihov lanac opskrbe, njihovo zadovoljstvo kupaca i njihov ugled, kao i njihov novčani tok i njihovu sposobnost otplate zajmova ili vjerovnika.
Viši troškovi: hrvatska poduzeća koja se moraju oslanjati na druge izvore financiranja, poput bankovnih zajmova, kapitala ili grupnog financiranja, mogu se suočiti s višim troškovima kapitala, što može povećati njihove financijske rizike i smanjiti njihovu profitabilnost. To također može utjecati na njihovu sposobnost privlačenja i zadržavanja kvalificiranih radnika ili ulaganja u održive prakse ili društvenu odgovornost.
Veća konkurencija: hrvatska poduzeća koja se moraju natjecati za preostala sredstva EU ili druge izvore financiranja mogu se suočiti s jačom konkurencijom drugih hrvatskih ili EU poduzeća koja imaju slične ili bolje kvalifikacije, iskustvo ili mreže. To može dovesti do utrke prema dnu, u kojoj tvrtke sijeku kutove ili prave kompromise u kvaliteti kako bi dobile sredstva.

Posljedice povlačenja sredstava EU na hrvatska poduzeća

Posljedice povlačenja sredstava EU-a na hrvatska poduzeća nisu samo ekonomske, već i socijalne i političke, jer utječu na dobrobit, identitet i težnje hrvatskih građana i dionika. Posljedice povlačenja EU fondova za hrvatska poduzeća mogu uključivati:

Socijalni nemiri: Ako se hrvatska poduzeća suoče s padom poslovne aktivnosti ili prilika za zapošljavanje zbog smanjenja fondova EU-a, mogu izazvati socijalne nemire, prosvjede ili štrajkove, koji mogu dovesti u pitanje legitimitet i stabilnost hrvatske vlade i EU-a.
Politička polarizacija: Ako se smanjenje EU fondova shvati kao rezultat političkih ili ideoloških motiva, to može stvoriti političku polarizaciju i podjele među hrvatskim građanima i dionicima, što može oslabiti društvenu koheziju i demokratske institucije Hrvatske i EU.
Kriza identiteta: Ako smanjenje sredstava EU potkopava povjerenje i ponos hrvatskih građana u članstvo i integraciju njihove zemlje u EU, može stvoriti krizu identiteta i osjećaj izoliranosti ili ogorčenosti, što može utjecati na njihov osjećaj pripadnosti i njihovo povjerenje u EU projekt.

Prilagodba posljedicama povlačenja sredstava EU za hrvatske tvrtke

Kako bi se nosile s posljedicama povlačenja sredstava iz EU fondova, hrvatske će tvrtke možda trebati usvojiti neke strategije i radnje koje im mogu pomoći da prežive i napreduju u novoj stvarnosti. Neke od mogućih strategija i akcija koje bi hrvatske tvrtke mogle razmotriti su:

Diverzifikacija izvora financiranja: hrvatske tvrtke mogu istražiti druge izvore financiranja, poput privatnog kapitala, rizičnog kapitala, grupnog financiranja ili nacionalnih fondova, kako bi smanjile svoju ovisnost o EU fondovima i povećale svoju fleksibilnost i agilnost u odgovoru na tržišne promjene i prilike.
Poboljšanje konkurentnosti: hrvatske tvrtke mogu ulagati u poboljšanje svoje konkurentnosti unapređenjem svojih proizvoda, usluga ili procesa ili usmjeravanjem na nova tržišta ili tržišne niše. To im može pomoći da se razlikuju od svojih konkurenata i da stvore veću vrijednost za svoje klijente i dionike.
Pametnije inovirati: hrvatske tvrtke mogu se usredotočiti na pametnije inoviranje, a ne teže, iskorištavanjem postojećih ili novih tehnologija, partnerstava ili mreža znanja, kako bi smanjile svoje troškove, rizike i vrijeme za izlazak na tržište. To im također može pomoći da se pozabave društvenim ili ekološkim izazovima i da stvore zajedničku vrijednost za svoje dionike.
Suradnja s drugima: hrvatske tvrtke mogu surađivati s drugim hrvatskim ili europskim tvrtkama, sveučilištima ili istraživačkim centrima, radi razmjene znanja, stručnosti ili resursa, te zajedničkog stvaranja inovativnih rješenja od kojih može imati koristi više strana. To im također može pomoći da iskoriste potencijal digitalne i zelene tranzicije EU-a i pridonesu gospodarskom i društvenom oporavku EU-a.

Zaključak

Utjecaj povlačenja sredstava iz EU fondova na hrvatska poduzeća značajan je i složen jer uključuje više čimbenika i dionika. No, hrvatska poduzeća mogu se prilagoditi posljedicama povlačenja EU fondova usvajanjem različitih strategija i akcija koje im mogu pomoći da prežive i napreduju u novoj stvarnosti. Diverzifikacijom svojih izvora financiranja, poboljšanjem konkurentnosti, pametnijim inoviranjem i suradnjom s drugima, hrvatska poduzeća mogu ublažiti rizike i iskoristiti prilike promjenjivog tržišta i političkog okruženja. Štoviše, hrvatska poduzeća također se mogu uključiti u zagovaranje i dijalog s hrvatskom vladom i institucijama EU-a (kao na primjer udruga Glas Poduzetnika) kako bi izrazila svoju zabrinutost, predložila rješenja i doprinijela osmišljavanju i provedbi budućih programa i politika financiranja.

Zaključno, utjecaj povlačenja sredstava EU na hrvatska poduzeća izazov je koji zahtijeva otpornost, kreativnost i suradnju svih dionika. Radeći zajedno, hrvatska poduzeća, hrvatska Vlada i institucije EU-a mogu izgraditi održiviju, uključivu i prosperitetniju budućnost za Hrvatsku i EU.

Provjeri: Fondovi.eu – Strukturni fondovi

Jeste li znali da svake godine Europska unija dodjeljuje milijarde eura bespovratnih sredstava za financiranje projekata? Ta sredstva mogu biti ključna za razvoj vašeg poslovanja i povećanje vaše konkurentnosti. Međutim, prijava na EU natječaje nije jednostavna, a konkurencija je vrlo jaka.

To je razlog zašto vam se obraćamo kao konzultant za prijavu na EU natječaje za firme. Kao stručnjaci u ovom području, nudimo vam svoje znanje, iskustvo i vještine kako bi vam pomogli da uspješno prijavite svoj projekt i osigurate bespovratna sredstva.

Usluga uključuje:

Identifikaciju relevantnih EU natječaja i mogućnosti financiranja za vaše poduzeće i projekt
Savjetovanje o pripremi i pisanju kvalitetne prijave koja odgovara uvjetima natječaja
Pomoć u prikupljanju i obradi potrebne dokumentacije i informacija
Praćenje statusa vaše prijave i upravljanje koracima
Savjetovanje o upravljanju projektnim ciklusom i ispunjavanju zahtjeva za izvješćivanje i nadzor

Usluge su prilagođene vašim specifičnim potrebama i ciljevima, bez obzira na veličinu vašeg poduzeća ili sektora djelovanja. Za nas je važno osigurati vaš uspjeh i poboljšati vašu konkurentnost na europskom tržištu.

Ukoliko tražite stručnjaka za prijavu na EU natječaje za firme, obratite nam se s povjerenjem. Pomoći ćemo vam da osigurate bespovratna sredstva koja će vam pomoći u daljnjem rastu i razvoju vašeg poslovanja.

Kontaktirajte nas i saznajte više o tome kako možemo pomoći vašem poduzeću u prijavi na EU natječaje.